Rođendan Web-a
30. April 2004.
Tridesetog aprila 1993. godine, britanski fizicar Tim Berners-Li ubedio je odgovorne u CERN-u (Evropskoj laboratoriji za fiziku atomskih cestica) u opravdanost rada na razvoju sistema za organizovanje, povezivanje i pregled Web stranica.
Berners-Li je taj sistem izumeo još 1991. kada je stvorio prvi Web server i odgovarajuci citac koji je prikazivao red po red teksta. Radeci kao istraživac u CERN-ovoj laboratoriji u Švajcarskoj, Berners-Li je rukovodiocima laboratorije u dva navrata predlagao ideju o Webu, ali je oba puta odbijen. Tek u trecem pokušaju, kada je CERN-ov telefonski imenik narastao na 10.000 adresa, a Berners-Li ga prikazao u hipertekstualnom obliku, bilo mu je dozvoljeno da nastavi rad.
Rober Kailiu, koji je saradivao sa Berners-Lijem na razvoju Weba, kaže: "Za vreme naših razgovora u CERN-ovom kaficu, pokušavali smo da damo ime novom sistemu. Iako nisam imao predlog, smatrao sam da nam nije potrebno još jedno ime iz grcke mitologije. Kada je Tim predložio World-Wide-Web, odmah mi se dopalo, mada se teško izgovaralo na francuskom".
Ime WWW je, bez obzira na to da li se teško izgovara ili ne, postalo prihvaceno i popularno u celom svetu, posebno nakon što su 1993. godine na Univerzitetu Ilinoj napravili citac Weba Mosaic.
Tim Berners-Li je osnovao Konzorcijum World Wide Weba (W3C) ciji je danas direktor, a krajem 2003. godine za svoj rad dobio je titulu sera. Finska Tehnološka fondacija nedavno mu je dodelila Milenijumsku tehnološku nagradu i cek na milion evra.
Tweet
Tridesetog aprila 1993. godine, britanski fizicar Tim Berners-Li ubedio je odgovorne u CERN-u (Evropskoj laboratoriji za fiziku atomskih cestica) u opravdanost rada na razvoju sistema za organizovanje, povezivanje i pregled Web stranica.
Berners-Li je taj sistem izumeo još 1991. kada je stvorio prvi Web server i odgovarajuci citac koji je prikazivao red po red teksta. Radeci kao istraživac u CERN-ovoj laboratoriji u Švajcarskoj, Berners-Li je rukovodiocima laboratorije u dva navrata predlagao ideju o Webu, ali je oba puta odbijen. Tek u trecem pokušaju, kada je CERN-ov telefonski imenik narastao na 10.000 adresa, a Berners-Li ga prikazao u hipertekstualnom obliku, bilo mu je dozvoljeno da nastavi rad.
Rober Kailiu, koji je saradivao sa Berners-Lijem na razvoju Weba, kaže: "Za vreme naših razgovora u CERN-ovom kaficu, pokušavali smo da damo ime novom sistemu. Iako nisam imao predlog, smatrao sam da nam nije potrebno još jedno ime iz grcke mitologije. Kada je Tim predložio World-Wide-Web, odmah mi se dopalo, mada se teško izgovaralo na francuskom".
Ime WWW je, bez obzira na to da li se teško izgovara ili ne, postalo prihvaceno i popularno u celom svetu, posebno nakon što su 1993. godine na Univerzitetu Ilinoj napravili citac Weba Mosaic.
Tim Berners-Li je osnovao Konzorcijum World Wide Weba (W3C) ciji je danas direktor, a krajem 2003. godine za svoj rad dobio je titulu sera. Finska Tehnološka fondacija nedavno mu je dodelila Milenijumsku tehnološku nagradu i cek na milion evra.
Tweet
