IBM sklapa drugi superkompjuter Plavi gen
25. Februar 2004.
Kompanija IBM instalirace u Holandiji drugi superkompjuter Plavi gen (Blue Gene/L), koji ce raditi u okviru projekta Lofar.
Radi se o projektu istraživanja svemira kojim rukovodi holandska organizacija za istraživanja u astronomiji Astron. Plavi gen 2 imace 12.000 procesora, radice pod operativnom sistemom Linux i izvršavati više od 30 biliona (deset na dvanaesti) operacija u pokretnom zarezu u sekundi, odnosno 30 teraflopsa.
Današnji najbrži superkompjuter, NEC-ov Simulator Zemlje, napravljen je 2002. godine i sposoban je da radi brzinom od 35,6 teraflopsa. Medutim, novih konkurenata, medu kojima je i Plavi gen, je sve više, tako da je pitanje dana kada ce biti nadmašen. Na primer, u ovom momentu na sklapanju superkompjutera rade kompanije IBM, Hewlett-Packard, Fujitsu, Linux Networx i NEC.
Superkompjuterski istraživacki projekat Plavi gen (Blue Gene) zajednicki je poduhvat IBM-a i americke Nacionalne laboratorije Lorens Livermor, a cilj projekta je pravljenje racunara 15 puta bržeg od najbržeg superkompjutera današnjice. U IBM-u se nadaju da ce nova arhitektura mašine proširiti mogucnost njenog korišcenja u primenama koje prevazilaze okvire naucnih istraživanja.
Prvi Blue Gene/L racunar koji ce biti instaliran u laboratoriji Lorens Livermor dostizace brzinu od 360 biliona operacija u pokretnom zarezu u sekundi, odnosno 360 teraflopsa. Njegovi procesori su specijalna varijanta IBM-ovih procesora iz serije Power. Svaki procesor ima dva jezgra, od kojih jedno služi za obradu podataka a drugo za komunikaciju, ali se pri manje složenim zadacima za obradu podataka mogu iskoristiti oba jezgra. Podatke kroz racunar prenosi pet razlicitih mreža. Polovina superkompjutera Blue Gene/L sa 512 procesora plasirala se na 73. mesto na najnovijoj listi 500 najbržih superkompjutera. Ocekuje se da prvi Blue Gene/L bude kompletno instaliran do 2005. godine.
Što se tice drugod sistema, namenjenog projektu Lofar, ocekuje se da on bude završen do 2006. a potpuno radno sposoban 2008. godine. Za razliku od drugih istraživanja ove vrste, projekat Lofar ce za prikupljanje kosmickih signala koristiti mrežu od 20.000 do 30.000 radio antena rasporedenih na više stotina kilometara, umesto jednog džinovskog radioteleskopa.
"Veliki problem postojecih teleskopa je to što oni istovremeno mogu da budu upereni samo u jednom pravcu. Za razliku od njih, Lofar ce moci da osmatra celo nebo", kaže Harvi Bucer, izvršni rukovodilac Astrona.
Holandski naucnici smatraju da ce Lofar uspeti da uhvati signale koje emituju kosmicki objekti udaljeni toliko daleko da se veruje da su emitovani odmah posle "velikog praska".
Prikupljanje podataka i njihova obrada su trenutak kada Blue Gene stupa na scenu, posebno ako se zna da ce kroz njegove komunikacione kanale u svakoj sekundi proticati 20 TB podataka. Ta kolicina podataka odgovara sadržini 3000 muzickih kompakt diskova.
Datum konacnog završetka drugog superkompjutera Blue Gene nije slucajno odreden. Buduci da suncevo zracenje ometa signale koje ce Lofar registrovati, a da intenzitet zracenja raste i opada u ciklusu od jedanaest godina, naucnici se nadaju da ce uspeti da iskoristite to što ce aktivnost Sunca biti najmanja 2006. godine.
"Astronomija je, naravno, u centru pažnje projekta, ali naucnici iz drugih oblasti imaju otvoren poziv da se prikljuce projektu", kaže Bucer. Na Lofarove antene mogu se prikaciti prijemnici koji ce prikupljati npr. seizmicke ili meteorološke podatke. "Ovaj projekat vidimo kao tehnološku platformu mnogo širu od astronomije. Bice to vrlo uzbudljiv zadatak", izjavio je Bucer.
Tweet
Kompanija IBM instalirace u Holandiji drugi superkompjuter Plavi gen (Blue Gene/L), koji ce raditi u okviru projekta Lofar.
Radi se o projektu istraživanja svemira kojim rukovodi holandska organizacija za istraživanja u astronomiji Astron. Plavi gen 2 imace 12.000 procesora, radice pod operativnom sistemom Linux i izvršavati više od 30 biliona (deset na dvanaesti) operacija u pokretnom zarezu u sekundi, odnosno 30 teraflopsa.
Današnji najbrži superkompjuter, NEC-ov Simulator Zemlje, napravljen je 2002. godine i sposoban je da radi brzinom od 35,6 teraflopsa. Medutim, novih konkurenata, medu kojima je i Plavi gen, je sve više, tako da je pitanje dana kada ce biti nadmašen. Na primer, u ovom momentu na sklapanju superkompjutera rade kompanije IBM, Hewlett-Packard, Fujitsu, Linux Networx i NEC.
Superkompjuterski istraživacki projekat Plavi gen (Blue Gene) zajednicki je poduhvat IBM-a i americke Nacionalne laboratorije Lorens Livermor, a cilj projekta je pravljenje racunara 15 puta bržeg od najbržeg superkompjutera današnjice. U IBM-u se nadaju da ce nova arhitektura mašine proširiti mogucnost njenog korišcenja u primenama koje prevazilaze okvire naucnih istraživanja.
Prvi Blue Gene/L racunar koji ce biti instaliran u laboratoriji Lorens Livermor dostizace brzinu od 360 biliona operacija u pokretnom zarezu u sekundi, odnosno 360 teraflopsa. Njegovi procesori su specijalna varijanta IBM-ovih procesora iz serije Power. Svaki procesor ima dva jezgra, od kojih jedno služi za obradu podataka a drugo za komunikaciju, ali se pri manje složenim zadacima za obradu podataka mogu iskoristiti oba jezgra. Podatke kroz racunar prenosi pet razlicitih mreža. Polovina superkompjutera Blue Gene/L sa 512 procesora plasirala se na 73. mesto na najnovijoj listi 500 najbržih superkompjutera. Ocekuje se da prvi Blue Gene/L bude kompletno instaliran do 2005. godine.
Što se tice drugod sistema, namenjenog projektu Lofar, ocekuje se da on bude završen do 2006. a potpuno radno sposoban 2008. godine. Za razliku od drugih istraživanja ove vrste, projekat Lofar ce za prikupljanje kosmickih signala koristiti mrežu od 20.000 do 30.000 radio antena rasporedenih na više stotina kilometara, umesto jednog džinovskog radioteleskopa.
"Veliki problem postojecih teleskopa je to što oni istovremeno mogu da budu upereni samo u jednom pravcu. Za razliku od njih, Lofar ce moci da osmatra celo nebo", kaže Harvi Bucer, izvršni rukovodilac Astrona.
Holandski naucnici smatraju da ce Lofar uspeti da uhvati signale koje emituju kosmicki objekti udaljeni toliko daleko da se veruje da su emitovani odmah posle "velikog praska".
Prikupljanje podataka i njihova obrada su trenutak kada Blue Gene stupa na scenu, posebno ako se zna da ce kroz njegove komunikacione kanale u svakoj sekundi proticati 20 TB podataka. Ta kolicina podataka odgovara sadržini 3000 muzickih kompakt diskova.
Datum konacnog završetka drugog superkompjutera Blue Gene nije slucajno odreden. Buduci da suncevo zracenje ometa signale koje ce Lofar registrovati, a da intenzitet zracenja raste i opada u ciklusu od jedanaest godina, naucnici se nadaju da ce uspeti da iskoristite to što ce aktivnost Sunca biti najmanja 2006. godine.
"Astronomija je, naravno, u centru pažnje projekta, ali naucnici iz drugih oblasti imaju otvoren poziv da se prikljuce projektu", kaže Bucer. Na Lofarove antene mogu se prikaciti prijemnici koji ce prikupljati npr. seizmicke ili meteorološke podatke. "Ovaj projekat vidimo kao tehnološku platformu mnogo širu od astronomije. Bice to vrlo uzbudljiv zadatak", izjavio je Bucer.
Tweet
