IBM i Infineon o magnetnoj memoriji na simpozijumu VLSI
11. Jun 2003.
Na simpozijumu VLSI koji se održava u Kjotu u Japanu, kompanije IBM i Infineon objavile su rezultate o napretku u razvoju magnetorezistivne memorije (MRAM).
MRAM ne traži energiju za čuvanje sadržaja, što znači da podaci mogu dugo da se čuvaju u njoj bez uređaja za napajanje, kaže Bil Galaher, direktor magnetoelektronskog odseka u IBM-u. Mobilni telefoni i LDP čuvaju podatke na fleš memoriji koja ima slična svojstva, pa zato ne moraju da koriste čvrsti disk.
IBM i Infineon idu korak dalje u razvoju ovakve vrste memorije. Njihova ideja je da, koristeći 0,18-mikronsku tehnologiju, MRAM ćeliju ugrade na površinu od 1,4 kvadratna mikrona. Tako bi dobili 128 kilobitni memorijski modul koji je 20 miliona puta manji od gumice za brisanje, kaže Galaher.
Trenutno se MRAM tehnologija koristi u vojne svrhe, a nije zastupljena u širokoj potrošnji. Vodeća tehnologija na tržištu je DRAM, ali će MRAM prenosivim uređajima omogućiti manju potrošnju struje. DRAM je jeftin i može da prihvati veliku količinu podataka, ali je spor i traži napajanje. SRAM je brži, ali i skuplji i takođe traži napajanje.
Galaher kaže da bi MRAM mogao značajno da skrati vreme podizanja računara. Ceo operativni sistem bi mogao da se smesti u MRAM, pa bi se računar podizao s njega umesto sa čvrstog diska.
Kompanije očekuju da će se probni primerci MRAM čipova pojaviti početkom 2004. godine i nadaju se da će masovnija proizvodnja krenuti tokom 2005. godine.
Simpozijum VLSI se održava jednom godišnje. Na njemu kompanije Intel, Texas Instruments, Hitachi, Motorola, AMD, Sony i mnoge druge, prikazuju rezultate
istraživanja u oblasti dizajna i primene procesora.
Tweet
Na simpozijumu VLSI koji se održava u Kjotu u Japanu, kompanije IBM i Infineon objavile su rezultate o napretku u razvoju magnetorezistivne memorije (MRAM).
MRAM ne traži energiju za čuvanje sadržaja, što znači da podaci mogu dugo da se čuvaju u njoj bez uređaja za napajanje, kaže Bil Galaher, direktor magnetoelektronskog odseka u IBM-u. Mobilni telefoni i LDP čuvaju podatke na fleš memoriji koja ima slična svojstva, pa zato ne moraju da koriste čvrsti disk.
IBM i Infineon idu korak dalje u razvoju ovakve vrste memorije. Njihova ideja je da, koristeći 0,18-mikronsku tehnologiju, MRAM ćeliju ugrade na površinu od 1,4 kvadratna mikrona. Tako bi dobili 128 kilobitni memorijski modul koji je 20 miliona puta manji od gumice za brisanje, kaže Galaher.
Trenutno se MRAM tehnologija koristi u vojne svrhe, a nije zastupljena u širokoj potrošnji. Vodeća tehnologija na tržištu je DRAM, ali će MRAM prenosivim uređajima omogućiti manju potrošnju struje. DRAM je jeftin i može da prihvati veliku količinu podataka, ali je spor i traži napajanje. SRAM je brži, ali i skuplji i takođe traži napajanje.
Galaher kaže da bi MRAM mogao značajno da skrati vreme podizanja računara. Ceo operativni sistem bi mogao da se smesti u MRAM, pa bi se računar podizao s njega umesto sa čvrstog diska.
Kompanije očekuju da će se probni primerci MRAM čipova pojaviti početkom 2004. godine i nadaju se da će masovnija proizvodnja krenuti tokom 2005. godine.
Simpozijum VLSI se održava jednom godišnje. Na njemu kompanije Intel, Texas Instruments, Hitachi, Motorola, AMD, Sony i mnoge druge, prikazuju rezultate
istraživanja u oblasti dizajna i primene procesora.
Tweet
